Na južnom ulazu u Prozor s lijeve strane, na kamenom brdu Grad, nalazi se srednjovjekovna tvrđava Prozor. Ostaci su to srednjovjekovnog grada Prozora.
U Prostornom planu Bosne i Hercegovine iz 1980. godine Stari grad Prozor uvršten je kao spomenik u treću kategoriju spomenika. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donijela je 23. Maja 2007. godine (Broj: 05.2-02-83/07-3) odluku kojom se „Arheološko područje i ostaci Stare tvrđave u Prozoru“ proglašavaju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U obrazloženju ove odluke nalazimo sljedeći opis: „O Starom gradu u Prozoru poznato je jedva nekoliko podataka. Podrobni opis grada nije napisan. Najveći dio areala na kojem se prostirao grad je danas neophodan, tj. zarastao u gusto rastinje, tako da nije bilo moguće provjeriti ni ono malo podataka napisanih o Starom gradu. (…)
Tlocrt grada prilagođen je terenu. Grad se sastoji od dva dijela: od prostora uokvirenog bedemom, od kojega je ostao samo bedem naspram kule, koliko se moglo provjeriti na terenu, u dužini od 50 m, i detaširane kule. Kula je odvojena od ostalog dijela grada jarkom širokim 15 i dubokim 4-5 m. Kula je polukružne osnove, odnosno u obliku naopako napisanog latiničnog slova D. Dimenzija čeonog zida kule je 11 m, a dubina zaobljenog dijela 9 m. Prvobitna visina kule bila je barem za kat viša uz dodatak potkrovne i krovne konstrukcije. Ulaz u kulu nalazio se s južne strane, nasuprot ostalom dijelu grada. Kula je imala vjerovatno pet nivoa. Na drugom ili trećem nivou nalazio se ulaz kao i kod drugih kula iz toga doba. Vrata su na južnom čeonom zidu, nasuprot platoa na kojem se nalazio ostali dio grada. Između kule i ostalog dijela grada nalazi se jarak širok oko 15 m i dubok do 5 m. Preko jarka se vjerovatno prelazilo drvenim mostom. Visina kule se sačuvala do petog nivoa na kojem je bila puškarnica. Dio zida oko puškarnice razoren je više nego ostali dio zida na tom nivou. Paralele ovoj kuli su kule izgrađene u Doboru (kula C) i u Mostaru (Kula Herceguša).
Na platou grada, koji je bio južno od kule, danas stoji relej. Ostali dio južnog platoa grada nepristupačan je zbog raslinja kroz koje se jedva može proći, te se ni bedemi na ostale tri strane (zapadnoj, sjevernoj i istočnoj) ne mogu razaznati. Taj južni dio platoa relativno je ravan i bio je pogodan za gradnju objekta unutar zidina. S obzirom na stazu koja sa sjevera prirodnim putem između stijena vodi k bedemima grada, izgleda da je ulaz na dio grada na južnom platou bio na istočnom bedemu.“
U istom obrazloženju opisano je i sadašnje stanje: „Uvidom na licu mjesta, u maju 2007. godine, ustanovljeno je da je srednjovjekovni grad, osim detaširane kule zarastao u raslinje i da je taj dio terena skoro neprohodan. Vanjsko zidno platno na detaširanoj kuli je dosta stradalo. Najgornjeg nivoa kule više nema. Mjesto ulaza u kulu je dosta uništeno. Kula je teško pristupačna.“
Prema Odluci o proglašenju arheološkog područja i ostatka Stare tvrđave u Prozoru nacionalnim spomenikom Vlada Federacije bila je dužna osigurati sanaciju spomenika, izradu i provođenje programa njegove prezentacije. Do danas nije ništa urađeno na njegovoj zaštiti do daljnjeg propadanja. Zbog toga je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika stavila ovaj spomenik na listu ugroženih spomenika.
