Pogled sa kote (940 m n/v) pored lokaliteta Smajin dolac…
U kadru je dio sela Kućani, iza izviruje i Rajan (1023 m n/v), a desno se uočava Pisvir i vršni pojas Oklanica, na horizontu su planine Prenj i Čvrsnica…
Historija Kućana i Stogira iz 15. i 16. stoljeća…
Poznato je da je srednjovjekovna Bosna pala pod vlast Osmanlija sredinom 15. stoljeća (1463. godina). Na prostoru zauzete srednjovjekovne Bosne, a i šire, uspostavlja se ejalet – najveća administrativno-teritorijalna cjelina u Carstvu (ejalet – kasnije vilajet). Prije osnivanja ejaleta na tlu Bosne su uspostavljeni sandžaci. Područje današnjeg Prozora, Jablanice i Konjica je ušlo u sastav sandžaka Bosna, kasnije dio i u sastav Hercegovačkog sandžaka. U sastavu pomenutog sandžaka se nalazio kadiluk Neretva sa nahijama Rama i Neretva.
Selo Kućani se spominje u popisu sandžaka Bosna 1468/69. godine. Selo je bilo u sastavu sandžaka Bosna, a pripadalo je nahiji Neretva. Timar Kućana je pripadao Hiziru iz Jenišehera koji je bio posadnik tvrđave Prozor. U popisu se navodi 8 kuća i 2 neženja.
Bosna je imala tu čast, za razliku drugih ejaleta, da zadrži svoje ime u nazivu (Bosanski ejalet). Ejalet je osnovan 1580. godine. Prvo sjedište mu je bilo u Banja Luci, a beglerberg (paša ili vezir) je bio Ferhad-paša Sokolović. Ejalet se sastojao od manjih teritorijalno-upravnih jedinica sandžaka, sandžaci od nekoliko kadiluka, kadiluci od nahija… U sastav Bosanskog ejaleta ulaze 3 sandžaka i to Bosanski, Hercegovački i Zvornički sandžak. Nakon osnivanja Kliškog sandžaka 1537. godine i on se priključuje Bosanskom ejaletu. Sjedište mu je bilo u gradu Klisu, a kasnije u Livnu. U periodu 16. stoljeća (1550. godine) u sastav Kliškog sandžaka se nalazio i teritorij današnje Jablanice, Konjica i Prozora. Navedeni prostor je ulazio u sastav kadiluka Neretva sa nahijama Rama i Neretva (Bosanska, kasnije i Hercegovačka).
U popisu Kliškog sandžaka iz 1550. godine spominju se naselja Kućani i pored njih naselje Stogur (danas lokalitet poznat kao Stogir).
U defterima je upisano da su činovnici Akhisara (danas Prusac) imali posjede i na prostoru nahije Neretve jer je kadija kadiluka Neretva bio mevlana Muslihuddin sa sjedištem u selu Podhum (Neretvica) u nahiji Bosanska Neretva, a kasnije prešao u Akhisar. Granice zemalja je izdao raniji kadija Neretve mevlana Omer.
Selo Kućani i Stogur (danas Stogir) 1550. godine su pripadali nahiji Neretvi koja je bila u sastavu Kliškog sandžaka (kadiluk Neretva). Timari ovih sela su pripadali činovnicima tvrđave Akhisar (danas Prusac kod Donjeg Vakufa, nekad se zvao i Biograd).
Timari iz sela Kućani i sela Stogur su bili u vlasništvu mustafhiza Akhisara i to imama mevlana Muslihuddina. (Mustahfiz – osoba iz vojne postave stacioniranma u gradu; mevlana – titula islamskog učenjaka).
Prema popisu Kliškog sandžaka iz 1550. godine, u selu Kućani je bilo 5 kuća, a u selu Stogur 12 kuća. Prema broju kuća se može zaključiti da je selo Stogur (Stogir) tad bilo veće od Kućana. Sve kuće na Kućanima i Stoguru su bile u vlasništvu muslimana. Na Stoguru su bile 2 baštine muslimanske i 3 kršćanske, a na Kućanima jedna kršćanska.
Tekst: Armin Medin
