Naselje je urbanog tipa, sa oko 969 kućanstava. Smješteno je uz magistralnu cestu M 16.2 Bugojno-Jablanica i prometno je čvorište regionalnih i lokalnih cesta, a topografski je smješteno na srednjem istoku tektonske kotline. Sa sjevera i sjeverozapada je uzvisina Crni vrh i prijevoj Makljen (1123 m n/v) sa selom Gmići na jugu. Na jugozapadu i zapadu su sela Borovnica, Paljike i Ometala, a na sjeveroistoku, istoku i jugoistoku lokalitet Gavranovac te šumovite uzvisine Lužina i Bandir (859) na visini između 700 i 750 m n/v.
Veći dio Prozora je na podlozi od slatkovodnih miocenskih jezerskih sedimenata dok su na jugoistoku, istoku i sjeveroistoku, u završnom ili terminalnom bazenu, glaciofluvijalne naslage – morene, iz zadnjeg ledenog doba, donesene s planine Vranice. Postoji narodna predaja kako je Prozor dobio ime. Kad se ide od sela Lug prema Prozoru, uz tok rječice Prozorčice, ne može se vidjeti naselje od brda s tvrđavom i kulom, ispod kojega, iz otvora slična prozoru, izbija voda, odnosno, kako bi se reklo, Prozorčica izbija iz prozora.
Prozor je slabiji subregionalni centar u kome su smještene općinske i druge institucije, osnovna i srednja škola, dom zdravlja, dječiji vrtić, pošta, sportski klubovi te trgovačko-poslovni objekti. U Prozoru se nalazi i župna katolička crkva Presvetog Srca Isusova. Iz prahistorijskog perioda je gradina Prozor Grad na jugoistočnom ulazu u Prozor – lokalitet Ponir i uz njega karavanski put koji je vodio iz primorja dolinom Rame prema Bosni i Panoniji, gdje se vide ostatci srednjovjekovnog grada sa statusom nacionalnog spomenika. Grad se sastojao od tvrđave sa kulom Studenac ili Prozorčica, gdje je boravila vojska, i podgrada gdje su boravili stanovnici. Trgovački put od Splita preko Duvna vodio je u Prozor, a odatle k rudnicima Fojnica i Kreševo. Tako je Prozor u 14. i 15. vijeku bio raskrsnica putova. U vrijeme Osmanlija, tačnije 1641. g. , spominje se kadiluk Prozor, a 1876. g. sjedište je kajmakluka. Iz osmanskog perioda je Čaršijska džamija i Sahat kula koji su na privremenoj listi nacionalnih spomenika, kao i druga kulturna dobra Općine poput stambeno-poslovne zgrade iz austrougarskog perioda, te poslije Drugog svjetskog rata, partizanskog groblja i spomen-obilježja.
